Da bi se kreativnost ostvarila potrebne su dvije kvalitete uma – inventivnost ili maštoviti um i slobodno razmišljanje ili otvoreni um. Naravno, najlakše je tako reći: „Potrebna je mašta, potrebna je sloboda.“ Iako nam je svima manje-više jasno što to znači, često ćemo se saplesti ako nas netko priupita da kažemo štogod pametno o toj temi. Teško možemo čak i objasniti pojam mašte i pojam slobode, kamoli da možemo objasniti koja je točno uloga maštovitosti i otvorenosti uma u fotografskome stvaranju. No, svakako znamo da su potrebne. Pod rizikom od sapletanja, hvatam se teme hrabro i slobodno.
Prvo bih se osvrnuo na pojam inventivnosti. Po definiciji, inventivnost je sposobnost zamišljanja, maštanja, tj. osobina onoga koji je maštovit. Prema riječima Rudija Supeka – hrvatskog filozofa, sociologa i psihologa – mašta je izvlačenje iz vanjskoga svijeta i okretanje od praktične akcije, poniranje u zamišljeni svijet, svijet ideja te stalni dijalog između mogućega i stvarnog života. Mašta u većoj ili manjoj mjeri obuhvaća dva pola – stvarnost, nešto što je već otprije poznato i nestvarnost, nadogradnju stvarnosti koja je originalna, nova, svježa. Predodžbe mašte ne reprezentiraju prethodna iskustva, ona koja su pohranjena u pamćenju, nego su nove kombinacije različitih iskustava koje nastaju slobodnim kombiniranjem, i odatle mašti originalnost. Produkt mašte je neki kreativni rezultat – ideja, predmet, umjetničko ili znanstveno djelo koji mogu imaju vrijednost ne samo za pojedinca, nego i za širu zajednicu. Mašta je usko vezana uz radne aktivnosti čovjeka, tako da možemo reći da se sposobnost maštanja kod čovjeka razvila zahvaljujući radu. Dakle, kao što sam već i pisao, rad omogućuje kreativnost, a zahvaljujući radu, razvija se i mašta. Ima više vrsta mašte: realistična mašta, stvaralačka (kreativna) mašta, inventivna mašta, pasivna i aktivna mašta. (Više o toj temi pročitajte u mojoj knjizi „Kôd fotografske slike“ u poglavlju Mašta i stvaralačko mišljenje.)
Da bi se razumjela uloga mašte u procesu stvaranja u fotografiji nije se dovoljno zadržati na razini zamišljanja, vizualizacije, moramo u obzir uzeti da se inventivnom i aktivnom maštom rješavaju i neki problemi (vizualni, značenjski i tehnički podjednako). Maštovitost je spoj iskustva, doživljaja, percepcije okoline i slobodnih načina kombiniranja vizualnih ili tehničkih rješenja u neko novo originalno rješenje. Ona nam omogućuje da radimo van zadanih i otprije poznatih okvira. Maštom otključavamo nove horizonte u stvaralaštvu i oni se otključavaju nakon dugotrajnoga i predanoga rada. U fotografiji je mašta konkretno zaslužna za nove načine vizualne prezentacije već viđenoga sadržaja, no fotografija je daleko više od same vizualnosti – u njoj postoji i sadržaj koji je s tom vizualnošću snažno povezan, tako da je i sam motiv kroz vizualnu reprezentaciju i značenjski prikazan na autorski način, onako kako ga je autor svojom odlukom i voljom odlučio prikazati. Upravo taj specifični autorski rukopis, autorski vizualno-značenjsko-tehnički potpis u kôdu fotografske slike u velikoj je mjeri vrijedan ako je u njega uključena autorova mašta. Iluzorno je, naravno, pokušati odrediti razinu pa i neku konkretnu vrijednost mašte kao sastojka nekoga djela. Mašta se ne može izmjeriti i teško da se može i racionalno objasniti. Umjetnička djela (pa često i znanstvena) ne nastaju po receptu, algoritmima, po unaprijed utabanim putovima ili poznatim postupcima. Svako umjetničko djelo ima taj jedan neuhvatljivi, nespoznatljivi, neobjašnjivi, neizmjerivi dio bez kojega ono ne može, a produkt je mašte. Taj se dio umjetničkoga djela može opisivati, percipirati, doživljavati, osjećati, no nikako se ne može kvantificirati, sistematizirati, ukalupiti, svoditi na zajednički nazivnik, uopćavati. Njemu u analizi više odgovara deskripcija no kvantifikacija.
Mašta bez slobode ne može funkcionirati – to svakako valja imati na umu. Samo slobodni umjetnik upotrebljava maštu u pravome smislu riječi. Sloboda je odsutnost ograničenja i okova, nezarobljenost, samostalno i nezavisno djelovanje čovjeka. Ovdje, naravno, prvenstveno govorimo o duhovnoj, misaonoj, doživljajnoj slobodi. Ona je za kreativnost ključna jer osigurava mehanizme koji omogućuju stvaranje novoga i originalnoga sadržaja koji je iskren umjetnički produkt. Ti su mehanizmi vezani uz slobodno asociranje, korištenje i iskorištavanje podsvjesnoga mišljenja u kreativnome procesu i u velikoj mjeri doživljajnih i emocionalnih procesa koji se putem fotografskoga kôda potpuno iskreno i otvoreno iznose pred fotografsku publiku. Bez zadrške, fige u džepu, kolokvijalno rečeno bez muljanja. Pri tome uopće nije upitno – pravila u fotografiji moramo naučiti, temeljito, precizno, sveobuhvatno. Ta nam pravila omogućuju vizualno sazrijevanje, vizualnu pismenost, stjecanje vizualne kulture. Međutim, kreativac zahvaljujući istinskoj slobodi (koja je redovito sloboda percipiranja, doživljavanja i mišljenja) može pravila prekršiti – ne radi toga da bi mogao nekome reći da je prekršio pravilo, već radi toga što u svojemu istraživanju svijeta uvijek želi otići korak dalje. Mnogi su nestrpljivi pa si „dopuštaju“ umjetničku slobodu prije vremena potpunoga vizualnoga sazrijevanja – rezultat su nezreli radovi koji su neartikulirani i nečitljivi, zbog toga i loši. Ima i onih koji, pa i nakon izvrsnoga upoznavanja sa svime važnim o fotografiji i fotografiranju, nikako da se oslobode. Slijepo robovanje pravilima koči maštu i onemogućava originalnost u stvaranju. Zato je pronalaženje prave mjere i ravnoteže između poznavanja pravila i korištenja iskustva s jedne strane i slobodnoga mišljenja, doživljavanja svijeta i kršenja utvrđenih (školskih) pravila s druge strane važno za autorstvo.
Primjer iznimno nadarenoga kreativca možete pronaći u knjizi „Kreativna makrofotografija“. U njoj se opisuje rad i stil života fotografa Petra Sabola. Knjiga prikazuje cjelokupan kreativni proces do najsitnijih detalja, bez pokušaja propisivanja recepata za kreativnost (koji ionako ne postoje). Otkrijte kreativca u sebi i napredujte u fotografiji koristeći se našim izdanjima iz Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec. Knjigu možete naručiti i kupiti na našim stranicama.
Literatura:
SABOL, Petar; ŽERJAV, Davor. 2016. Kreativna makrofotografija. Fotoklub Čakovec. Čakovec.
ŽERJAV, Davor. 2014. Kôd fotografske slike. Fotoklub Čakovec. Čakovec