Stil života utječe na kreativnost

Kreativnost je sposobnost stvaranja novoga sadržaja i novoga načina prikaza sadržaja putem umjetnosti (naravno, kreativnost je prisutna i u znanosti). Hrvatska inačica riječi kreativnost bila bi stvaralaštvo. Da bi se nešto stvaralo, potrebno je uložiti energiju i vrijeme, tj. rad.
Potrebno je biti uporan i marljiv. O radu i upornosti  koji su potrebni za ostvarivanje kreativnosti pisat ćemo u narednom iz ove serije članaka. Osim rada, veliku ulogu u kreativnosti ima stil života. Taj se stil života oblikuje tijekom života složenim međuodnosima pojedinca i okoline, formira se odgojem, hrani motivacijom, mijenja i održava nekim životnim odlukama i stavovima.

Stil života ili, jednostavnije, način života važna je pretpostavka kreativnosti. Valja uvijek uzeti u obzir da je stil života svjesno odabran i da svatko ima izrazito velik utjecaj na svoj stil života (osim u ekstremnim slučajevima u kojima okolina ili društvo ograničava temeljne ljudske slobode pojedinca). Tko vodi neaktivan, monoton, dosadan život, ne može biti kreativan. Međutim, postoji s druge strane čitav niz predrasuda o aktivnom, dinamičnom i zanimljivom životu. Ako netko vodi „uzbudljiv“ život u smislu da puno riskira, često se opija, kocka, vara, provodi vrijeme ili samo u zabavi ili samo zatrpan poslom, taj nije na dobrome putu da postane kreativan. Uzbudljiv život mora biti produktivan i svrsishodan da bi bio kreativan. Mora biti usmjeren na aktivnosti koje imaju višu svrhu (u umjetnosti to je potraga za ljepotom, estetikom, novom i originalnom vizualnošću, u znanosti to je potraga za istinom) i takve aktivnosti čine većinu kreativno provedenoga vremena pojedinca koji je svoj životni stil podredio stvaralaštvu. Naravno, nije moguće biti neprestano kreativan jer to bi vrlo brzo dovelo do pretjeranoga zamora i do „pucanja po šavovima“. Vrijeme intenzivnoga rada i odmora potrebno je uskladiti.

Koje su to „više“ aktivnosti u životu jednoga fotografa? Sam čin fotografiranja čini manji dio produktivnih i svrsishodnih aktivnosti. Tu je još čitav drugi niz aktivnosti kao što je planiranje fotografskih projekata, vizualiziranje ideja, promišljanje života (da, to rade svi dobri fotografi, bez obzira kojim se područjem fotografije bavili), posjećivanje izložbi, koncerata, kino-predstava, razna putovanja (studijska i turistička), istraživanje lokacija i motiva, stalno učenje, čitanje, debatiranje s kolegama, analiziranje slika, itd. Teško bi bilo nabrojati sve aktivnosti koje doprinose kreativnosti. No svakako ćemo ih razlikovati od onih koje ne spadaju u tu “povlaštenu kastu” aktivnosti – spavanje, kuhanje ručka, kupovina namirnica, dogovaranje poslova, čišćenje stana i sl.

Velik dio utjecaja na stil života imaju okolina te odgoj i obrazovanje. Te su komponente međusobno neodvojive jer međusobno vrlo snažno utječu jedna na drugu. Društvene prilike i društveno uređenje mogu utjecati na obiteljske prilike u kojima se od najranije dobi utječe na djecu, a vrlo snažno utječu na školstvo. U roditeljskome domu kreativnost se kod djece razvija poticanjem na igru i učenje kroz igru, otvorenom komunikacijom i ohrabrivanjem djeteta na otvoreno i slobodno izražavanje. Formalno (školsko) obrazovanje može snažno poticati, ali i snažno kočiti kreativnost kod pojedinca. Tu posebno važnu ulogu imaju učitelji. Najčešće se kreativnost na učenike s učitelja prenosi nekonvencionalnim metodama odgoja i obrazovanja, naravno prije svega vlastitim primjerom stručnosti, predanosti i slobodoumnoga razmišljanja. Oni koji potiču slobodno, nekonvencionalno mišljenje i rješavanje problema bude i potiču kreativnost u djeci. Kod starije djece ulogu odgojitelja može preuzeti socijalna skupina koje mladi čovjek u adolescenciji postaje dio ili razne supkulture koje, pogotovo kod kreativaca, imaju snažniji utjecaj negoli roditelji ili učitelji ili društvene konvencije. Upravo u doba adolescencije bira se po prvi puta životni stil (supkultura) koji se kasnije u zreloj fazi života može i zadržati, modificirati, obogatiti, ali i potpuno napustiti. Prvo biranje životnoga stila u dobi adolescencije može biti i potpuni „promašaj“, tj. pojedinac može zbog mladenačkoga bunta odabrati neki životni stil koji će se kasnije, tijekom sazrijevanja ličnosti, promijeniti u neki potpuno drugi životni stil. Zanimljivo je da postoji mnogo primjera ljudi kojima kreativnost u razvoju nisu uspjeli uništiti niti najautoritarniji odgajatelji (roditelji, odgajatelji, učitelji) pa niti autoritativni društveni sustavi. Ključni je sastojak u toj formuli osobna sloboda i snaga koju postiže pojedinac, ali o toj temi nešto više u članku o inventivnosti i slobodi koji nam tek slijedi.

Petar Sabol: Spring butterfly, iz knjige “Kreativna makrofotografija”

No, ono što je neupitno – sve što čovjek pročita (književnost, stručnu literaturu, zabavno štivo, novine i časopise), sve što pogleda (slike, fotografije, izložbe, filmove, krajolike) i sve što sluša (glazbu na prvome mjestu, druge ljude u usmenoj komunikaciji) pa i što kuša (jela i pića te svakakve druge razne čulne senzacije) – sve ga to stilski određuje u većoj ili manjoj mjeri. Stil se proširuje i na odijevanje, uređenje životnoga i poslovnoga prostora, odabir automobila, međutim, taj se dio ne može toliko čvrsto povezati s utjecajem na kreativnost. Ono što čovjeka motivira na određeno ponašanje i način života mora doći iznutra, iz njega, ne izvana, tj. ne smije biti nametnuto iz okoline. Ako je ponašanje i stil nametnut iz okoline, razvija se čitav niz neadekvatnih i neautentičnih obrazaca ponašanja koji štete kreativnome procesu u stvaralačkim aktivnostima – krajnji je rezultat neoriginalnost u stvaranju, neproživljen i neautentičan rad, tj. stvaranje kopija.

Iskustvo kulture (vizualne pogotovo), znanje, razvijene vještine, određeni obrasci ponašanja, redovit rad, visoka motiviranost i sve to još podržano posebnim stilom života koji je usmjeren na slobodno stvaranje i više ciljeve osigurava visoku kreativnu produktivnost i originalnost.

Petar Sabol

Primjer iznimno nadarenoga kreativca možete pronaći u knjizi „Kreativna makrofotografija“. U njoj se opisuje rad i stil života fotografa Petra Sabola. Knjiga prikazuje cjelokupan kreativni proces do najsitnijih detalja, bez pokušaja propisivanja recepata za kreativnost (koji ionako ne postoje). Otkrijte kreativca u sebi i napredujte u fotografiji koristeći se našim izdanjima iz Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec. Knjigu možete naručiti i kupiti na našim stranicama.

Literatura:

SABOL, Petar; ŽERJAV, Davor. 2016. Kreativna makrofotografija. Fotoklub Čakovec. Čakovec.

OSTALI ČLANCI O KREATIVNOSTI:

Nadrenost i kreativnost

Rad, rad i samo rad (o disciplini u kreativnosti)

Zašto je vizualna kultura u fotografiji važnija od tehničke?

Mašta i sloboda