Rad, rad i samo rad (o disciplini u kreativnosti)

Rad je osnovni preduvjet kreativnosti. Zašto? Pa jednostavno. Kreativnost je stvaranje, a da bi se nešto stvorilo, potrebno je uložiti napor, tj. potrebno je raditi i to redovito i predano. Najčešći je izgovor neproduktivnih pojedinaca za vlastite loše rezultate u stvaralaštvu „manjak inspiracije“. Kad netko tako kaže, može biti samo dvoje – ili je lijen, previše opušten i totalno neorganiziran, ili je zbog pretjeranoga rada došlo do zamora. Zamor je, iako neugodan za kreativca, srećom samo kraćega trajanja. U slučaju zamora, potreban je dobar odmor, pa će kod discipliniranoga pojedinca do inspiracije ipak doći, bez izuzetka. Najčešće se kod tog tzv. „nedostatka inspiracije“ ipak radi o lijenosti, tj. o premalo uloženoga truda i o manjku discipline ili o potpuno krivome shvaćanju suštine inspiracije. Radna je disciplina potrebna i u kreativnome stvaralaštvu, a ne samo u svakodnevnome radu na radnome mjestu ili u privatnome životu. Zahvaljujući radnoj disciplini u stvaralaštvu održava se stvaralačka forma (slično kao tjelesna forma u sportu ili sviračka forma u glazbi). Iz forme je vrlo lako izaći, potrebno je samo malo pretjeranoga opuštanja i već nam ništa ne ide od ruke. No, krenimo redom. U ovome ćemo članku pokušati malo približiti pojmove rada, discipliniranosti i inspiracije.

Ljudski je rad ciljana, svjesna i organizirana aktivnost (fizička ili intelektualna, ili kombinirana) koja ima za svrhu proizvodnju nečega korisnog i/ili vrijednog za pojedinca ili za ljudski rod. Rad je stvorio današnju civilizaciju, znanost, umjetnost i kulturu općenito – u širokoj paleti od čistoga fizičkoga, preko intelektualnoga pa sve do umjetničkoga ili kreativnoga. Posljedica i cilj rada umjetnika umjetnički je artefakt koji ima neku svoju vrijednost (ne vrijednost koju mjerimo novcem, već prije svega estetsku i kulturnu vrijednost). Da bi se došlo do toga cilja, estetskoga artefakta, potrebna je visoka razina discipliniranosti u kreativnome radu. Ona podrazumijeva upornost i redovitost rada, žrtvovanje za više ciljeve (postavljanje vlastitoga komfora na drugo mjesto i davanje prednosti cilju umjetničkoga stvaranja) i visoku razinu preciznosti u radu s primjenom postupaka koji su izbrušeni tijekom perioda učenja i vježbanja umjetničkoga zanata. Postupci umjetnika u kreativnome procesu moraju biti organizirani, iako se možda to tako na prvu ne čini. To ustvari znači da i u umjetničkome radu postoji određena rutina koja se ponavlja iz dana u dan ili već nekako drukčije, kako ju je kreativni umjetnik uspostavi. Činjenica je da nadareni i uspješni kreativni pojedinci rade više nego netko prosječan i da to u velikoj mjeri mogu zahvaliti svojoj discipliniranosti i organiziranosti.

Petar Sabol: Macro wonderland

Inspiracija je riječ skovana od dvije latinske riječi in- što znači „u“ i riječi spirare koja znači „puhati“ ili „disati“. Doslovno značenje bi joj bilo „udisanje“ ili „puhanje na što“, a preneseno bi umjesto disanja, tj. daha podrazumijevalo duh. Dakle, nešto kao upuhivanje duha u koga, ili udisanje duha u sebe. Konotacije su božanske, tj. nadnaravne (poznato je da su stari kreativni Grci zvali svoje muze kako bi ih inspirirale na stvaranje – devet je bilo muza: Euterpa, zaštitnica glazbe i lirike; Kaliopa, zaštitnica epskoga pjesništva; Klio, zaštitnica povijesti i junačkoga pjesništva; Erato, zaštitnica ljubavnoga i himničkoga pjesništva; Melpomena, zaštitnica tragedije; Polihimnija, zaštitnica himni, agrikulture i pantomime; Terpsihora, zaštitnica plesa; Talija, zaštitnica komedije i Uranija, zaštitnica astronomije). Hrvatska prevedenica riječi inspiracija bila bi nadahnuće. Inspiracija je po suvremenoj definiciji iznenadni uvid u nešto, brzo i iznenadno shvaćanje problemske situacije. Taj iznenadni uvid, tj. brzo i iznenadno shvaćanje problema događa se nakon pripreme za stvaranje i nakon razdoblja mirovanja, tj. inkubacije problema. Pa sad bi, zaista, trebalo zauvijek odbaciti razmišljanja tipa „inspiracija pada s neba na glavu“, „inspiracija dolazi sretnicima“, „ne stvaram niti radim jer čekam inspiraciju“. Inspiracija je posljedica pripremnih radnji u stvaranju. Nažalost (ili nasreću), nema nekog mitološkog bića koje bi nam čarobnim štapićem ili svojim dahom upuhalo ideju, maštu, neku početnu zamisao o djelu koje mislimo stvoriti. To, naravno, ne znači da inspiracija ne postoji. Ona se zaista javlja nakon inkubacije problema i razdoblja mirovanja kao jedan iznenadan događaj. I zaista se zahvaljujući njoj stvara s lakoćom. Međutim za to je potreban prethodni rad, nakupljeno znanje i iskustvo te savladane vještine zanata.

Petar Sabol

Primjer iznimno nadarenoga kreativca možete pronaći u knjizi „Kreativna makrofotografija“. U njoj se opisuje rad i stil života fotografa Petra Sabola. Knjiga prikazuje cjelokupan kreativni proces do najsitnijih detalja, bez pokušaja propisivanja recepata za kreativnost (koji ionako ne postoje). Otkrijte kreativca u sebi i napredujte u fotografiji koristeći se našim izdanjima iz Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec. Knjigu možete naručiti i kupiti na našim stranicama.

Literatura:

SABOL, Petar; ŽERJAV, Davor. 2016. Kreativna makrofotografija. Fotoklub Čakovec. Čakovec.

OSTALI ČLANCI O KREATIVNOSTI:

Nadrenost i kreativnost

Stil života utječe na kreativnost

Zašto je vizualna kultura u fotografiji važnija od tehničke?